Karneval je svečano razdoblje prije korizme. Za vrijeme karnevala se priređuju povorke maškara. U Hrvatskoj još postoje drugi nazivi, a to su mesapust, poklade ili fašnik. Pokladni ophodnici se nazivaju poput maškara, fešenka, dida, pesnika i ostalim imenima. Postoje skupine poput zvončara, pokladara, maškara i drugih. Karnevalske svečanosti također uključuju plesove, bakljade, vatromete i obasipavanje cvijeća. Na kraju svečanosti spaljuje se veliki lutak zvan „princ karnevala“. Karneval se razvio iz rimskog doba zbog potjerivanja zime. Karnevali se slave svuda po svijetu u područjima s katoličkim stanovništvom.
Slavni karnevali

U Brazilu je najveća povorka na svijetu. Oni privlače velik broj posjetitelja. U Italiji je napoznatiji Venecijski karneval još od 1268.godine. Schemenlaufen („pokrenute prikaze“) je karnevalska povorka koja se obilježava četiri godine u Imstu (Austrija). Sastoji se od povorke plesača koji nose zvonce teške do 35 kg. U Mađarskoj je najpoznatija povorka bošura u gradu Mohaču.
Karnevali u Hrvatskoj
U Hrvatskom primorju najavljuju se maškare na Sveta tri kralja. U istočnom dijelu povorke kreću prvu subotu nakon blagdana Bogojavljenje (6.siječanj). Maškare završavaju na sam Fašnički dan.
Samoborski fašnik
Samoborski fašnik - najvažnija i najveća povorka grada Samobora. Tradicija traje već 183 godine.
Antonja u Kastvu
Poklada se obilježava 17.siječnja. Svaka grupa se predstavlja. Dodjeljuju se diplome pod nazivom „Zlatna broskva“.
Šmričke maškare

Svake godine maškare počinju prvu subotu poslije Sveta tri kralja. Maškare završavaju tradicionalnim spaljivanjem pusnog lutka u pol noći. Šmričke maškare dolaze na karnevale u Rijeku, Crikvenicu i Ivanić grad.
Međimurski fašnik
Međimurski fašnik se održava od 1954.godine i u ta tri dana gradom Čakovca prođe više od 2000 izvođača iz Hrvatske i inozemstva. Program je podijeljen na: svjetovni, dječji i tradicijski karneval.

                                                                                  Novinarska skupina